Čest slučaj u praksi je potreba za identifikacijom nekretnina. Pri tome razlikujemo dva slučaja:

1. Vlasnik ne zna gdje mu se nalazi čestica, ali ima broj čestice čiji je vlasnik

Geodet pomoću katastarskih i zemljišnih podataka pokušava odgonetnuti točan položaj katastarske čestice, nakon čega izlazi na teren te identificira nekretninu – zemljište, pri čemu je dobro odraditi i iskolčenje međe, ukoliko nema čvrste i očite međe na terenu (npr. suhozid..)

 2. Vlasnik zna gdje mu je čestica, ali ne zna koji broj I u kojoj katastarskoj općini se nalazi

Drugi slučaj je rjeđi i ne predstavlja problem u gradskim područjima – jer je i preko adrese moguće doći do informacije, ali dosta komplicira rješavanje problema u zaraštenim, udaljenim i brdovitim područjima, gdje su najčešće i podaci katastra loši, zastajeli i netočni. Geodet i u tom slučaju izlazi na teren te snima česticu i okolno područje, a potom u uredu dolazi do rješenja.

Identifikacija nekretnina se uglavnom traži u područjima izvan gradova i naselja, gdje se nalaze naslijeđena zemljišta, godinama zaboravljena, no ne zbog toga i manje važna. Od vlasnika nekretnine očekuje se, a i u njegovom je interesu, da zna gdje se nalaze njegove nekretnine.

Iskolčenje međe/međnih linija

Vlasništvo nad nekretninom osim prava, donosi i neke obveze. Od vlasnika nekretnine – zemljišta se očekuje da zna gdje su granice njegove čestice. Ukoliko ne zna, od geodetskog stručnjaka može zatražiti da mu na terenu pokaže gdje prolaze međne linije njegove čestice.

Što je iskolčenje međe

Iskolčenje međe, tj. međnih linija je postupak kojim se na terenu određuju granice čestice temeljem katastarskih podataka.

Zašto je točno važno znati gdje su međe?

Ovaj postupak je najvažniji prilikom prodaje ili kupnje zemljišta, jer su česti slučajevi gdje kupac prilikom kupnje kupuje zemljište određene kvadrature, a nakon izmjere se ustanovi da je na terenu stanje sasvim drugačije – u većini slučajeva kvadrata ima manje, nego se mislilo. Zbog toga je prilikom kupnje vrlo važno zatražiti od prodavatelja da se pokažu međe i da se po mogućnosti obilježe trajnim oznakama, a potom zatražiti geodeta da provjeri poklapaju li se pokazane međe sa katastarskom evidencijom u smislu oblika i površine čestice. Na taj način izbjegavate nesuglasice, te moguće sporove oko međe, što su dugotrajni i skupi postupci.

Geodetskim projektom se usklađuje stanje u katastru, zemljišnoj knjizi I stvarnom stanju, ukoliko je to potrebno, formira se građevna čestica u katastru, čije se formiranje određuje lokacijskom ili građevinskom, te se provodi iskolčenje I evidentiranje građevine u katastru.

Geodetski projekt se izrađuje kao sastavni dio idejnog projekta za lokacijsku dozvolu kojom se određuje formiranje građevne čestice ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.

Geodetski projekt se izrađuje kao sastavni dio glavnog projekta za građevinsku dozvolu za građenje građevine za koju se prema posebnom zakonu ne izdaje lokacijska dozvola, a kojom se određuje formiranje građevne čestice i/ili smještaj jedne ili više građevina na građevnoj čestici.

Geodetski projekt predstavlja skup javnih isprava i ostale geodetsko-tehničke dokumentacije, odgovarajućih geodetskih elaborata i tehničkih izvješća o izvedenim geodetskim radovima, izrađenih u svrhu projektiranja zahvata u prostoru, praćenja izgradnje i evidentiranja novoizgrađenih građevina u katastarskom operatu i zemljišnoj knjizi.

Geodetski projekt izrađuje se u dva dijela, Geodetski projekt I. dio i Geodetski projekt II. dio, sukladno fazama projektiranja, izgradnje i završnog nadzora izvedenih radova.

Dokumenti potrebni za izradu geodetskog projekta:

• dokaz o izdanim podacima digitalnog katastra
• posjedovni listovi
• zemljišnoknjižni izvadci

Parcelacija zemljišta je postupak kojim se vrši promjena oblika i površine parcele u katastru i zemljišnoj knjizi. Uglavnom se jedna katastarska dijeli na više njih ili se više čestica spaja u jednu.

Parcelacija se provodi pomoću parcelacijskog elaborata, koji izrađuje ovlaštena geodetska tvrtka

Što je iskolčenje

Iskolčenje je postupak prenošenja i označavanja projektiranih dimenzija na terenu. Iskolčenje objekta je geodetska usluga koja uključuje prijenos dimenzija, položaja točaka i visina objekta definiranih arhitektonskim projektom na teren. Nakon iskolčenja, potrebno je napraviti elaborat iskolčenja – što je po zakonu obveza prije gradnje. Investitor zgrade dužan je najkasnije do dana početka radova imati pravomoćan akt na temelju kojeg se stječe pravo građenja (rješenje o uvjetima građenja, građevinsku dozvolu ili potvrdu glavnog projekta – ovisno o veličini zgrade) te elaborat iskolčenja građevine. U prijavi početka građenja, investitor je dužan navesti izvođača i oznaku elaborata iskolčenja. Izvođač na gradilištu mora po zakonu imati, uz ostalo, i elaborat iskolčenja građevine.

Što je elaborat iskolčenja građevine?

Elaborat iskolčenja građevine ili elaborat o iskolčenju građevine je skup grafičkih i pisanih dokumenata koji opisuju iskolčenje objekta obavljeno na terenu. Nužan je za početak gradnje, što je definirano Zakonom o prostornom uređenju i gradnji. Sastoji se od tehničkog izvješća s opisom projektnog zadatka, korištenog instrumentarija te osnovnim podacima o građevini, popisa koordinata iskolčenih točaka i poligona te skice iskolčenja. Iskolčenje i elaborat iskolčenja građevine izrađuje geodetska tvrtka ovlaštena za obavljanje poslova državne izmjerei katastra nekretnina. Naš ured obavlja sve usluge iskolčenja kao i izradu pripadnih elaborata iskolčenja.

Potrebni dokumenti

Prije iskolčenja objekta na terenu, važno je osigurati projekt u digitalnom obliku da bi se mogla obaviti priprema za iskolčenje.

Za izradu elaborata

• pravomoćan akt na temelju kojega se stječe pravo građenja (rješenje o uvjetima građenja, građevinska dozvola ili potvrda glavnog projekta)
• arhitektonski projekt na uvid

Poprečni profili  su tehnički prikaz terena pod pravim kutom u odnosu na os terena

Uzdužni profili su tehnički prikaz terena koji ide prema osi terena

Poprečni profili

Profili se koriste kod visinske izmjere za projektiranje i izgradnju uskih i dugačkih objekata:cesta, željeznica, kanala, nasipa,...
Na terenu se iskolči os objekta. Odredi se stacionaža iskolčenim točkama. Stacionaža je udaljenost točke od početka trase.
Poprečni profili se postavljaju na svakoj stacioniranoj točki uzdužnog profila.
U pravcu se postavljaju okomito na smjer trase, a u krivini u smjeru polumjera kružnog luka.Detaljne točke snimaju se na lomovima terena.

Upis / uplana / ucrtavanje objekta je postupak kojim se evidentira objekt u katastru i u zemljišnoj knjizi. Svaki vlasnik izgrađene nekretnine ima zakonsku obvezu evidentirati objekt u katastru i zemljišnoj knjizi.

Zašto se objekti moraju evidentirati u katastru i zemljišnoj knjizi?

Objekt je važno evidentirati zbog:

• rješavanja imovinsko-pravnih odnosa
• kupnje ili pridaje nekretnine (‘čisti’ papiri)
• legaliziranja objekta
• etažiranja objekata
• hipoteke

Elaborat upisa objekta

Da bi se objekt evidentirao u katastru i zemljišnoj knjizi, geodetski stručnjak mora izraditi geodetski elaborat za evidentiranje podataka o građevinama.

Geodetskim elaboratom se na česticu zemlje ucrtava postojeći objekt na toj čestici izgrađen te time čestica prelazi iz čestice zemlje u česticu zgrade zajedno sa pripadajućom joj površinom.

Postupak upisa građevine

Nakon što se predmetna parcela s pripadajućim objektom snimi, dobiveni podaci se kompjuterski obrađuju u CAD programima. Prilikom formiranja geodetskog elaborata iskazuje se površine pod objektom i dvorištem. Izrađeni elaborat se predaje na pregled i ovjeru u katastar. Nakon pregleda, katastar ovjerava geodetski elaborat i provodi promjene u katastarskom planu i operatu – evidentira novonastalo stanje.

Prijavne listove za zemljišnu knjigu, koji su sastavni dio geodetskog elaborata, Ured za katastar po protokolu šalje na grunotvnicu (zemljišnu knjigu). Prijavnim listovima se evidentiraju promjene na predmetnim parcelama u zemljišno-knjižnom odjelu Općinskog suda te se stanje na katastru usklađuje sa stanjem u zemljišnoj knjizi. Geodetskim elaboratom upisa objekta vlasničko stanje se ne mijenja

Usklađenje katastra i zemljišne knjige (gruntovnice) je postupak kojim se usklađuju podaci katastarskog i zemljišnoknjižnog stanja.

Neusklađenost podataka katastra i gruntovnice proizlazi iz sklapanja kupoprodajnih ugovora i neprijavljivanja promjena na zemljištu u gruntovnici (vlasništvo) kroz povijest.

Očituje se u neslaganju broja katastarske čestice u katastru sa brojem katastarske čestice u gruntovnici, površine čestica, izgrađenosti, podacima o vlasniku odnosno posjedniku.

Kako bi se utvrdilo jesu li podaci o čestici usklađeni potrebno je napraviti identifikaciju čestice u katastru sa onom u zemljišnoj knjizi. Ukoliko se podaci u katastru i zemljišnoj knjizi razlikuju potrebno je izraditi geodetski elaborat usklađenja predmetne čestice u katastru sa zemljišnom knjigom.

Za usklađenje katastara i zemljišne knjige potrebni su ovi dokumenti:

• kopija katastarskog plana
• izvadak iz zemljišne knjige
• posjedovni list
• akt kao dokaz o legalnosti objekta

pod usklađenjem ZK I katastra je etažiranje

Etažiranje bi stavio pod posebnu rubriku I uzeo tekst od tamo

Maknuo bi posebni geodetsko radovi.

Katastar infrastrukture obuhvaća evidenciju vodova koje su za pojedinu vrstu infrastrukture dužni osnovati i voditi njihovi vlasnici, odnosno upravitelji, geodetsku izmjeru izgrađene infrastrukture i izradu geodetskih elaborata infrastrukture koji služe za osnivanje i vođenje katastra infrastrukture.

Katastar infrastrukture sadrži podatke o vrstama, odnosno namjeni, osnovnim tehničkim karakteristikama, trenutačnom korištenju i položaju izgrađene infrastrukture te imenima i adresama njihovih vlasnika, odnosno upravitelja. U katastru infrastrukture evidentiraju se novopostavljeni vodovi, postojeći do sad neevidentirani, napušteni ili uklonjeni vodovi i drugi objekti koji joj pripadaju elektroenergetske, elektroničke komunikacijske, toplovodne, plinovodne, naftovodne, vodovodne i odvodne infrastrukture.

Geodetsko snimanje vodova obuhvaća izmjeru položaja lomnih točaka vodova, izmjeru visinskih lomnih točaka vodova, križanja s ostalim vodovima, izmjeru pripadajućih objekata te prikupljanje podataka o osnovnim tehničkim osobinama voda (profil cijevi, vrsta materijala i dr. ) i vlasniku (upravitelju) infrastrukture.

Geodetska podloga izrađuje se za građevine i zahvate u prostoru za koje se ne izrađuje geodetski projekt, a izrađuje se uklopom katastarskog plana na ortofoto kartu. 

Geodetska podloga za građevine i zahvate u prostoru izrađuje se za:
- cjevovode i kabele različitih namjena
- žičare i slične građevine
- dalekovode i vjetroparkove
- nove vojne lokacije i vojne građevine
- golf igrališta, kampove, luke i slične građevine za koje se u lokacijskoj dozvoli određuje obuhvat zahvata u prostoru, a unutar tog obuhvata određuju se građevne čestice za pojedinačne zgrade, a po potrebi i za druge građevine

Geodetska podloga za građevine i zahvate u prostoru izrađuje se uklopom katastarskog plana na ortofoto kartu pomoću identičnih točaka. Na podlozi se prikazuje položaj građevina ili zahvata u prostoru koji je određen koordinatama lomnih točaka. Uz geodetsku podlogu prilaže se popis koordinata, popis vlasnika nekretnina i tehničko izvješće.

Nakon izrade geodetske podloge ovlašteni inženjer geodezije predaje elaborat u nadležni katastarski ured koji je dužan elaborat pregledati u roku od 15 dana. Ukoliko je podloga izrađena u skladu s propisima nadležni katastarski ured izdaje potvrdu geodetske podloge.